Back to top

81% potrošača obraća pozornost na podrijetlo proizvoda prilikom kupnje

“Bashota” – kolekcija iz baštine (licitari, nošnja, igračke)

“Bashota” – kolekcija iz baštine (licitari, nošnja, igračke)

LICITARI

Licitar je jedan od nacionalnih simbola te predstavlja hrvatski suvenir koji je 2010. godine uvršten u UNESCO-vu reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine. Licitari se u Europi pojavljuju u 13. i 14. stoljeću kada se u mnogim europskim samostanima pripravljaju kolači i medenjaci pomoću bogato ukrašenih drvenih kalupa. Višestoljetna licitarska proizvodnja na području sjeverne Hrvatske (Hrvatsko zagorje, Međimurje, Podravina, istočna Slavonija…)  svoj je puni procvat dosegla tijekom 18., 19. i 20. stoljeća.

Naziv licitar označava posebnu vrstu medenih kolačića-medenjaka koji su specifično oblikovani i atraktivno dekorirani, a prodaju se na crkvenim proštenjima, prigodnim sajmovima i turističko-suvenirskim manifestacijama.

Licitar predstavlja sasvim poseban i osobit poklon kojim se iskazuje ljubav, odanost i poštovanje. Običaj darivanja licitarskog srca dragoj osobi duboko je ukorijenjen u hrvatskoj tradicijskoj kulturi.

NOŠNJA

Šestinska narodna nošnja spada u najslikovitije hrvatske nošnje iznimne vrijednosti. Zahvaljujući bogatom vezu i tkanju te živopisnosti same nošnje poznata je u cijelome svijetu. Ime je dobila po Šestinskoj fari, crkvenoj župi smještenoj u središnjem dijelu Zagrebačke gore. Tijekom vremena bila je izložena raznim utjecajima pa se tako mijenjala i obogaćivala. Razvoj tekstilne industrije potisnuo ju je iz svakodnevnog života. Muška narodna nošnja održala se do prije drugog svjetskog rata, a žene su svoju nošnju nosile do početka 1960-ih godina.

IGRAČKE

Drvene igračke Hrvatskog zagorja su tradicijski hrvatski proizvod nastao u 19. stoljeću u Zagorju. Izrada se zadržala do današnjih dana u selima općina Marija Bistrica i Gornje Stubice. Središta izrade su mjesta: Bistrički Laz, Gornja Stubica, Marija Bistrica, Tugonica i Turunišće. Postoji oko 50 modela igračaka poput svirala, klepetaljki (ptica s kotačićima koja se gura na štapu), tamburice, drvene životinje (najčešće konjići), zviždaljke, modeli automobila, kamiona, vlakova, aviona, dječji namještaj za lutke itd.

Za njih je karakteristično da ih ručno izrađuju muškarci, a većinom ih oslikavaju žene. Nikada ne mogu biti dvije u potpunosti identične jer je svaka ručni rad. Igračke se izrađuju od drva iz neposredne okolice, drveta vrbe, javora, bukve i lipe. Drvo se posiječe, suši, teše, reže i oblikuje pomoću drvenih ili kartonskih šablona. Najčešće boje su crvena, plava, bijela i crna. Oslikavaju se cvjetni i geometrijski uzorci. Nalaze se na Listi zaštićenih dobara nematerijalne baštine u Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske i od 2009. godine na popisu nematerijalnih dobara upisanih na UNESCO-ov  Reprezentativni popis nematerijalne svjetske baštine u Europi.

 

 

Zlatarnica “Bashota”obrt za proizvodnju i trgovinu

Zlatarnica Bashota osnovana je davne 1924. godine. Tijekom dugih godina kontinuiranog rada, njegujući tradiciju izrade nakita, nudimo osim modernog i nakit izvornog dizajna prvoklasne izrade. Kvalitetu ponuđenog nakita osigurava već četvrta generacija obitelji u zlatarsko-draguljarskom obrtu zajedno s vrijednim suradnicima. Marljivošću, znanjem, vještinama i originalnošću u izradi nakita, te asortimanom ponude, sposobni smo udovoljiti željama i najzahtjevnijih kupaca. Osim tradicionalnog, ručno rađenog unikatnog nakita rađenog u stilu Art Deco, radimo i nakit modernog dizajna, te nakit inspiriran hrvatskom kulturnom baštinom. Nepresušno vrelo hrvatske baštine i folklornog stvaralaštva inspiracija je i recentnoj domaćoj zlatarskoj produkciji. U zagrebačkoj zlatarnici Bashota vjerodostojno je...